Lupanje srca: uzroci i prirodno smirivanje

Osjećaj da ti srce najednom poskoči, zalupa ili "zatrepti" zna biti zastrašujući, čak i kad prođe za par minuta. Narodna medicina se ovom temom bavila odavno, pa pogledajmo šta stara knjiga "Narodno zdravlje" Sadika Sadikovića navodi o uzrocima i tradicionalnim načinima smirivanja – uz jasnu napomenu da je riječ o narodnom iskustvu, a ne o dokazanom liječenju.

Kada se lupanje srca spominje u narodnoj medicini

U knjizi se ubrzan rad srca ne pojavljuje kao samostalna bolest, nego najčešće kao simptom koji prati druga stanja. Kod bljedobolje (anemije), koja se u knjizi opisuje kao problem mladih djevojaka u razvoju, navode se simptomi poput brzog zamaranja, klonulosti mišića, nedostatka daha, lupanja srca, vrtoglavice, glavobolje, žutog lica, gubitka apetita, bolova u želucu, oticanja gležnjeva, blijede puti i modrih podočnjaka¹.

Slično, kod bubrežnih bolesti knjiga navodi da su prvi znaci bolovi u leđima i slabinama, glavobolja, lupanje srca, otečene noge, krvarenje iz nosa, bol u očima, sluzav dušnik, bjelančevine u mokraći zelenkasto-žute boje i suha koža¹.

Ovo govori nešto važno: palpitacije uzroci u narodnom poimanju nisu uvijek vezani direktno za srce, nego mogu biti pokazatelj da nešto drugo u tijelu nije u redu – od slabokrvnosti do problema s bubrezima. Zato ubrzan rad srca koji se ponavlja ili traje duže vrijeme nikad ne treba posmatrati izolovano.

Uzroci bljedobolje prema knjizi

Kad je riječ o bljedobolji kao jednom od čestih pratilaca lupanja srca, knjiga navodi sljedeće uzroke: lošu ili nedostatnu ishranu (slatkiši umjesto zelje i mlijeka), nedostatak kretanja na suncu i svježem zraku, preopterećenost učenjem, nasljeđe i prerani početak menstruacije¹. Dakle, prema ovom narodnom shvaćanju, način života – ishrana, kretanje i opterećenje – igra veliku ulogu.

Tradicionalni načini smirivanja srca

Knjiga nudi čitav niz narodnih recepata za smirenje srca prirodno, uglavnom kroz čajeve, obloge i banje. Važno je naglasiti da ovo nisu dokazani lijekovi, nego zapisi narodne prakse koje je autor prenio u svojoj knjizi.

Banje i obloge: Za lupanje srca spominje se tjedna topla banja za noge u odvaru od trina u trajanju 10-15 minuta, nakon čega slijedi hladna banja do pola lista u trajanju od jedne minute uz pokrete nogu¹.

Čajevi koji se tradicionalno koriste:

• Čaj od volujka: 4 g lišća i cvijeta na 1/4 litre kipuće vode, kuhano s kašikom meda 5 minuta¹.
• Čaj od macine trave pitome i niske metvice: po 3 grama, potopljeno u 1/4 litre crnog vina preko noći, ujutro skuhano s medom 5 minuta, piti 4-6 sedmica, svaki dan svježe skuhano¹.
• Za "hlapanje srca", odnosno jako lupanje, u knjizi se spominje lijek od rutice – 10 dag meda s 10 isjeckanih listića rute, jesti natašte 40 dana¹.
• Za bol u srcu i lupanje: korijenje božura kuhano u vinu, piti prije izlaska sunca¹.

Ostali narodni postupci koje knjiga spominje uključuju dimljenje dimom zapaljenog guščjeg pera koji se udiše kroz nos i usta nekoliko dana¹, istucani lipov ugljen, po 1 kašika u čaši vode, tri puta dnevno kroz duže vrijeme¹, te jezgre koštica breskve – 5 sjemenki sažvakati i progutati svako jutro kroz 6 sedmica¹.

Kada srce "drhti ili trepti" – knjiga razlikuje ovo stanje i za njega predlaže čaj od korijena iđirota i pelina: 6 g iđirota i 3 g pelina u 3/10 litre vode, potopljeno preko noći, kuhano 5 minuta s medom, piti preko dana po gutljaj svakih pola do jedan sat, svaki dan svježe¹. Uz to se preporučuje i hladan oblog od vinskog octa i vode (pola-pola) na želudac, trbuh i do pola bedara, previjen suhim i toplim¹.

Rakija za jačanje srca – za dugotrajnije jačanje srca knjiga navodi složeniji recept od više trava koji se priprema na suncu nekoliko sedmica, a uzima se tri puta dnevno po 20-25 kapi, naizmjenično 3-4 sedmice uzimanja i pauze, uz preporučenu umjerenu tjelovježbu, duboko disanje te zračne i vodene banje¹.

Matičnjak – biljka koju narodna medicina povezuje sa srcem

Od svih biljaka u knjizi, matičnjak (macina trava pitoma) se posebno ističe kao sredstvo za smirivanje. Opisuje se kao izvrsno sredstvo za rastrojene živce, pri čemu kupke i ispiranje odvarom jačaju živce¹. Konkretan recept glasi: 8 g lišća kuha se 10 minuta u četvrt litre vina sa žlicom meda, uzima se po jedna kašika svaki sat – navodno zaustavlja lupanje srca, a pomaže i kod melankolije, histerije, nervoze, slabosti srca, nesvjestice, straha i grčeva¹.

Ovo je zanimljivo jer povezuje ubrzan rad srca s nervozom i strahom, što se uklapa u iskustvo mnogih ljudi da palpitacije često dolaze baš u trenucima stresa ili uznemirenosti.

Oprez kod srčanih bolesnika

Jedna važna napomena iz knjige odnosi se na osobe koje već imaju srčanih problema – kod liječenja drugih bolesti (poput upale pluća) autor savjetuje poseban pristup: za bolesnike sa srčanim problemima ne treba davati hladne obloge, nego samo obloge od masti, uz pranje pola litre hladne vode s pola octa svakih pola sata i jednom dnevno hladnu polubanju¹. Ovo pokazuje da su čak i u narodnoj praksi prepoznavali da osobe sa srčanim tegobama trebaju drugačiji, obazriviji pristup od zdravih ljudi.

Ukratko

Narodna medicina gleda na lupanje srca kao na signal tijela – često povezan sa slabokrvnošću, bubrežnim tegobama ili jednostavno nervozom i strahom. Blagi čajevi poput matičnjaka ili macine trave s metvicom mogu pomoći da se smiriš u trenucima uzbuđenja, ali ozbiljnije ili ponavljajuće palpitacije zaslužuju pažnju ljekara, a ne samo šolju čaja. Ako osjetiš da ti srce prečesto "bježi", najbolji prvi korak danas je zapisati kada se to dešava i javiti se ljekaru radi provjere.