Sumpor i hrastova piljevina za zaštitu vinograda od filoksere – narodni recept iz stare knjige
Stari narodni recept koristi hrastovu piljevinu oko čokota vinograda da bi se zaštitio od filoksere. Saznaj šta kažu iskusni vinogradari i kako se ovaj tradicionalni pristup primjenjuje.

Najvažnije ukratko
- Hrastova piljevina se zakopa oko čokota u jesen kako bi se zaštitio vinograd od filoksere, prema iskustvu jednog tradicionalnog vinogradara.
- Postupak se ponavlja dublje treće godine, a rezultati uključuju bujnu lozu i dobar rod u četvrtoj i petoj godini.
- Sumpor se koristi protiv oidijuma (pepelnice), a ne protiv filoksere – važno je razlikovati ta dva problema.
- Ovo je lično iskustvo zapisano u pismu, a ne naučno provjerena metoda, pa je savjet stručnjaka neophodan pri ozbiljnim problemima.
Ako kod kuće imaš svoj mali vinograd, sigurno si bar jednom čuo za filokseru – nevidljivog neprijatelja koji je decenijama uništavao lozu širom Evrope. U starim poljoprivrednim knjigama sačuvan je zanimljiv narodni recept protiv ove napasti, a u ovom tekstu ti prenosimo šta on tačno uključuje i koliko je riječ o provjerenoj metodi, a koliko o ličnom iskustvu jednog vinogradara.
Šta je filoksera i zašto je vinogradari strahuju
Filoksera, poznata i kao trsna vaš, godinama je bila noćna mora za vinogradare. U jednom starom pismu vinogradara iz Srema, sačuvanom u knjizi, autor navodi da je filoksera uništavala vinograde decenijama, susjedni vinogradi su propali, a njegov je preživio zahvaljujući piljevini1. To pokazuje koliko je ova štetočina nekada bila ozbiljan problem za svako domaćinstvo koje je gajilo lozu.
Zanimljivo je da se kontrola na filokseru spominjala i kao redovan dio ljetnjih poslova u vinogradu, uz druge radove poput okopavanja i popravljanja kolaca.
Narodni recept: hrastova piljevina oko čokota
Centralni dio ovog starog uputstva jeste upotreba hrastove piljevine, a postupak je prilično jednostavan. Prema opisu iz knjige: svake godine oko čokota se sasipa korpica svježe hrastove piljevine (ispod testere), zatim se čokot zagrne zemljom; treće godine se postupak ponavlja dublje, oko 5 cm ispod zemlje1.
Vinogradar koji je ovo zapisao tvrdi da je rezultat bio ohrabrujući: četvrte i pete godine loza je bila veoma rodna i bujna1.
Postupak se, prema njegovom iskustvu, mogao primijeniti i na čokote koji su već pokazivali znakove bolesti. Kod šest takvih primjera, otkopane su žile, dodano po tri korpice piljevine i zaliveno sa tri kante vode po čokotu, poslije 14 dana loza je ozdravila i rodila1.
Zašto bi piljevina uopšte mogla djelovati
Sam autor pisma ponudio je dva moguća objašnjenja za ovaj efekat. Prvo, hrastova piljevina sadrži tanin koji hrani i jača lozu (tanin se povezuje i sa trajnošću vina); drugo, piljevina se slegne kao daska i zadržava vlagu te tanin ispod sebe, što navodno smeta trsnoj vaši, slično i pijesak.1
Zanimljivo je i da se autor pozivao na iskustvo svog djeda, koji je đubrio vinograd stajskim đubretom i imao odlično vino i rod – svake jeseni je otkopavao lozu do žila, sipao 2-3 velike korpe đubreta pa pokrivao zemljom1, što ga je i inspirisalo da proba sličan princip sa piljevinom.
Autor je svoje iskustvo poredio i sa susjedom: susjed se podsmijevao, ali je izgubio svoj vinograd dok je autorov ostao zdrav1. Na kraju je i sam preporučio drugima da probaju isto: naročito u krajevima gdje je filoksera već zavladala, da u jesen otkopaju lozu, dodaju korpicu hrastove piljevine i zagrnu zemljom1.
Kao dodatnu potvrdu svoje teorije o taninu, autor je naveo i zapažanje da loza pored drveća (breskve, višnje) duže ostaje zdrava i rodna, pripisujući to taninu iz drveta, uz primjer Francuske (goli vinogradi, prvi propali) i Italije (loza ispod dudova, najzdravija)1.
Sumpor u zaštiti loze – ali protiv drugog problema
Ovdje treba biti precizan, jer se sumpor u starim knjigama ne spominje kao lijek protiv filoksere, nego protiv sasvim druge bolesti loze – oidijuma (pepelnice). U opisu junskih poljoprivrednih poslova stoji da se radi zaprašivanje protiv oidijuma preparatima na bazi sumpora, jedno do dva puta u junu1.
Za drugu čestu bolest, plamenjaču (peronosporu), knjiga spominje drugo sredstvo: zaštita od plamenjače prskanjem 1,0-2% bordovskom čorbom (ne za vrijeme cvjetanja)1. Nakon oštećenja gradom, preporučivalo se i hitnije prskanje: u roku od 24 sata poslije grada prskati vinograd 2-3% bordovskom čorbom1.
Dakle, sumpor i piljevina u ovim starim uputstvima rješavaju dva različita problema – sumpor pepelnicu, a piljevina (barem prema jednom ličnom iskustvu) filokseru. Dobro je tu razliku imati na umu kad čitaš narodne recepte za vinograd, jer se lako pomiješaju.
Koliko je ovo provjerena metoda
Važno je reći da je cijeli recept sa hrastovom piljevinom u knjizi predstavljen kao pismo jednog vinogradara, dio je njegovog ličnog iskustva, a ne naučno ispitana metoda. Sam autor na kraju poziva čitaoce da probaju: najavljuje da će i dalje stavljati piljevinu oko loze i poziva čitaoce da probaju isti postupak i jave rezultate1. To je jasan znak da je riječ o tradicionalnom, a ne dokazanom pristupu.
Ukratko
Stara knjiga prenosi dva različita narodna pristupa zaštiti vinograda: hrastovu piljevinu zakopanu oko čokota kao lično iskustvo jednog vinogradara protiv filoksere, i sumporne preparate protiv sasvim druge bolesti, oidijuma. Ako imaš mali vinograd i voliš da isprobavaš tradicionalne metode, piljevinu možeš dodati uz zemlju oko čokota u jesen kao dopunu, ali redovna kontrola loze i savjet stručnjaka ostaju najpouzdaniji način da zaštitiš svoj zasad.
Izvori
- Vasa Pelagić - Narodni učitelj (PDF str. 431, PDF str. 510, PDF str. 511, PDF str. 512) · admin.idizdravo.com
Sadržaj na ovoj stranici služi isključivo u informativne svrhe i ne zamjenjuje savjet ljekara ili drugog zdravstvenog stručnjaka. Prije promjene prehrane, terapije ili načina vježbanja posavjetujte se sa svojim ljekarom.


