Kopriva: narodni lijek za čišćenje krvi i jačanje organizma

Kopriva je jedna od najčešće spominjanih biljaka u starim knjigama narodne medicine na našim prostorima. Raste svuda oko nas, lako se nabavlja, a generacije su je koristile za jačanje organizma i takozvano "čišćenje krvi". Pogledajmo šta narodna medicina kaže o koprivi i kako se tradicionalno pripremala.

Šta je kopriva i gdje raste

Narodna medicina razlikuje nekoliko vrsta koprive. Velika žgoča (Urtica dioica) je biljka čiji se korijen bere u proljeće i jesen, list u proljeće dok je mlad, cijela biljka s korijenom cijele godine, a sjeme u kolovozu i rujnu; suši se u hladu¹. Postoji i kopriva mala (Urtica urens), jednogodišnja biljka koja manje raste ali jače žari, a cvate od srpnja do rujna, raste na napuštenim zemljištima, oko kuća i plotova.

Prema narodnim bilješkama, kopriva sadrži ljutu tvar, enzim za fermentaciju, mravlju i taninsku kiselinu, hlorofil, minerale (mangan, željezo, magnezij)¹, što se u starim izvorima navodilo kao objašnjenje njenog djelovanja na organizam.

Kopriva za krv – tradicionalna upotreba

Jedna od najčešćih tradicionalnih primjena koprive odnosi se upravo na krv i stanja slabokrvnosti (anemije). Sok od koprive se u narodnoj medicini pripremao gnječenjem i cijeđenjem mladog lišća, a za njega se navodilo da stvara krv, čisti krv, djeluje na žuč i probavu, te da sadrži vitamine A i C, mravlju i kremičnu kiselinu, klorofil i željezo¹.

Za osobe sklone slabokrvnosti, u narodu su se preporučivala i jela od mlade koprive: jela od mladog lišća koprive preporučuju se slabokrvnima; kopriva navodno dobra protiv krvarenja iz maternice¹, uz poseban recept gdje se veća količina lista kuha s vodom, procijedi i zasladi šećerom.

Postoji i stariji recept u kojem se u 2 litre crnog vina stavi 200 g suhog lišća koprive (brano u proljeće), ostavi 24 sata, zatim pije čašica ujutro natašte i navečer prije spavanja; kura traje dulje vrijeme¹. Slična mješavina kombinira koprivu sa šćavelom i bokvicom: lišće koprive, šćavel ili kiselica i bokvica se kvasi, kuha s medom i procijedi; pije se više puta dnevno po kavenu šalicu, a knjiga navodi da stvara krv, pospješuje probavu, otklanja uzrujanost i nesanicu¹.

Važno je naglasiti da su ovo zapisi iz stare knjige narodne medicine, a ne nalazi savremene nauke – kopriva se spominje kao tradicionalni, a ne dokazani lijek za anemiju.

Čaj od koprive – kako se priprema

Za opću upotrebu, čaj od koprive se u narodu pripremao na više načina. Jedan od detaljnijih recepata glasi: 3 žlice lišća na 2 litre vode, ostaviti stajati 10-12h, zatim kuhati pola sata poklopljeno, pa ostaviti sat vremena poklopljeno; piti triput dnevno po šalicu prije jela¹. Za ovaj čaj se tradicionalno navodilo da djeluje protiv sluzi iz pluća, čisti želudac, jetru i crijeva, protiv slabokrvnosti, šuljeva, malarije i grozničavih stanja¹.

Postoji i jednostavnija varijanta za opće jačanje organizma – šaka mladih pupoljaka koprive prokuhana 15 minuta u litri vode, pije se mjesec dana umjesto vode, a zimi se koristi pola šake osušenih pupoljaka¹.

Druge tradicionalne primjene koprive

Osim za krv, kopriva se u narodnoj medicini koristila za čitav niz tegoba:

• Mokraćni organi – mješavina lista breze, petoprste, koprive i peršina korištena je kao čaj kod problema s mokrenjem, a kopriva se javlja i u receptima za krv u mokraći.
• Reuma i zglobovi – list koprive kombinovan je s drugim biljem (kadulja, borovica, breza) u čaju koji se tradicionalno pio kod upale zglobova, a mast od istucane koprive s maslinovim uljem koristila se za masažu kod išijasa i reume.
• Kosa – korijen koprive namočen u alkoholu, uz dodatak ricinusovog ulja, koristio se za masažu tjemena protiv opadanja kose, a odvar cijele biljke navodno je pomagao i protiv peruti.
• Rane – mješavina koprive i hajdučke trave služila je za ispiranje i oblaganje rana.

Sve ove primjene potiču iz narodne tradicije i knjiga poput one koja je izvor ovog teksta – riječ je o narodnom iskustvu, a ne o medicinski potvrđenim rezultatima liječenja.

Na šta obratiti pažnju

Kopriva kao čaj ili dodatak jelima generalno se smatra blagom i dobro podnošljivom biljkom, ali to ne znači da može zamijeniti dijagnozu i liječenje kod ozbiljnijih zdravstvenih tegoba.

Ukratko

Kopriva je ljekovito bilje s dugom tradicijom upotrebe u narodnoj medicini, posebno u kontekstu "čišćenja krvi" i opšteg jačanja organizma. Ako želiš da je uključiš u svoju svakodnevicu, čaj ili sok od mladog lišća možeš probati kao dodatak zdravoj ishrani – ali svaku ozbiljniju tegobu, posebno onu vezanu za krv i krvarenje, provjeri kod ljekara prije nego što se osloniš isključivo na narodne recepte.