Preslica poljska: tradicionalni čaj za bubrege i mokraćne puteve

Ako si ikad tražio prirodno rješenje za osjećaj težine u leđima ili za lakše mokrenje, vjerovatno si naišao na preslicu. Ova skromna biljka koja raste uz puteve i jarke stoljećima ima mjesto u narodnoj medicini Balkana kao čaj za bubrege i mokraćne puteve. Pogledajmo šta o njoj kaže tradicija i kako se nekad pripremala.

Šta je preslica poljska

Preslica poljska, poznata i pod nazivima konjski rep, rastavič, kositrenka ili štukavac, latinski naziv joj je Equisetum arvense, a ljekarnički naziv Herba Equiseti minoris¹. Lako je prepoznaš jer raste po poljima, prugama, međama, jarcima, uz rijeke i potoke, a ima uspravnu stabljiku s tankim listovima raspoređenim u pršljenu¹.

Za pripremu čajeva i obloga bere se cijela biljka tokom svibnja i srpnja, a zatim se suši u hladu¹.

Preslica u narodnoj medicini

Prema starim zapisima o ljekovitom bilju, preslica se smatrala dobrom za pojačano izlučivanje mokraće, a korisnom i protiv plućnih bolesti i krvarenja¹. Upravo zbog ovog djelovanja na mokrenje narod je preslicu dugo nazivao prirodnim diuretikom i koristio je kad bi se pojavio osjećaj zastoja ili otežanog mokrenja.

U narodnoj medicini preslica se rijetko koristila sama – najčešće se miješala s drugim biljkama, u zavisnosti od tegobe:

• Kod katara mokraćnog mjehura pripremala se mješavina preslice, nane i bršljana, kuhana kratko u vodi, a uzimala se svaka sat-dva po žlicu; preporučivalo se i večernje parenje s preslicom¹.
• Kod krvarenja bubrega preslica (pod imenom rastavić) kombinovala se s drugim biljkama: rusomača, rastavić i brezovo lišće (po 50 g), tri žlice mješavine prelivale su se s 4 dl vrele vode, poklapale i cijedile nakon 2 sata, a pile tokom dana¹.
• Kod upale mokraćnog mjehura preslica se našla i u mješavinama s bijelim sljezom, brezovim lišćem, medvjetkom i kaduljom.

Čaj od preslice – kako se nekad pripremao

Ako te zanima čaj od preslice onako kako ga je opisivala stara narodna praksa, postoji nekoliko varijanti u zavisnosti od toga za šta se koristio.

Za parenje kod izbacivanja kamenca pripremao se jak odvar: odvar od preslice (u 8-10 litara vode) koristio se za parenje bolesnika, a knjiga tvrdi da je djelotvoran protiv teških bolova i grčeva kod izbacivanja kamenca iz bubrega, žuči i mokraćnog mjehura¹.

Za unutrašnju upotrebu postojala je i kombinacija s borovicom (smrekovim bobicama): jedaća žlica preslice i jedaća žlica pretucanih smrekovih bobica na 3 dl vode kuhale su se pola sata, a pilo se po gutljaj svakog sata – navodno je to jačalo i čistilo želudac, jetru, bubrege i mokraćni mjehur od kamenca i pijeska, te pomagalo kod otežanog mokrenja i protiv otrovnih tvari u tijelu¹. Preporuka je bila da se mala žlica uzima natašte, a tokom dana češće po gutljaj, bez šećera, nekoliko nedjelja¹. Kod upale mjehura preporučivalo se da se preslica uzima zajedno s nanom i listom bršljana¹.

Preslica se spominjala i kao sastojak jednostavnijih čajeva – na primjer, kuhana je čisto u vinu i pila nezaslađena, više puta dnevno po malu šalicu, kod zastoja mokraće.

Zašto se preslica smatrala korisnom za bubrežni kamenac

U narodnoj medicini vjerovalo se da preslica pomaže tijelu da lakše izbaci sitne naslage iz mokraćnih puteva, pa se često pojavljuje u receptima namijenjenim ljudima s bubrežnim kamencem i pijeskom u mokraći. To nije slučajno – biljka je bogata mineralima koji su se smatrali korisnim za mokraćne organe.

Prema hemijskom sastavu koji se navodi u starim zapisima, preslica sadrži visok postotak kremične (silicijumske) kiseline, čak do 80%, zbog čega je biljka krhka, a sadrži i saponin ekvizetin, akonitin, jabučnu i oksalnu kiselinu, smolu i gorčin¹. Upravo zbog ovog sastava preslica se u kućnim ljekarnama tradicionalno čuvala kao biljka za "kamence u bubregu, zastoj mokraće i unutrašnje bolesti" – dakle, kao dio opće zalihe ljekovitog bilja za mokraćne puteve.

Vanjska upotreba

Osim kao čaj, preslica se koristila i spolja. Narod je pravio oblog za kraste na glavi, a smatrana je i korisnom za djecu koja su preboljela šarlah s vodenim otokom, ali u tim slučajevima davana je samo u vrlo slaboj dozi.

Na šta treba paziti

Preslica nije bezazlena biljka koju treba uzimati bez mjere. Stare bilješke izričito upozoravaju da čaj u jačim dozama izaziva krvarenje¹, pa se doziranje nikad nije prepuštalo slučaju.

Ukratko

Preslica poljska ima dugu tradiciju u narodnoj medicini kao biljka za podršku radu bubrega i mokraćnih puteva, često u kombinaciji s nanom, bršljanom ili borovicom. Njena upotreba temelji se na narodnom iskustvu, a ne na dokazanim medicinskim efektima, pa je najpametnije posmatrati je kao dio tradicije, a ne kao lijek. Ako primijetiš bolove, krv u mokraći ili druge znakove koji te brinu, prvi korak danas je zakazati pregled kod ljekara – čaj može biti ugodan dodatak, ali ne i zamjena za dijagnozu.