Šipak (divlja ruža): plod bogat vitaminom C koji liječi prehladu i bubrege

Kad jesen obremeni grane divlje ruže crvenim plodovima, u narodnoj medicini to je znak da je vrijeme za berbu šipka – jednog od najpoznatijih prirodnih izvora vitamina C. Ako voliš domaće čajeve i pekmeze, vrijedi znati šta narodna medicina tradicionalno pripisuje ovom plodu i kako se priprema.

Šta je šipak i gdje raste

Šipak, poznat i kao pasja ruža ili divlja ruža (Rosa canina), raste po kršu, šikarama i živicama; razgranati je grm do 2 m visine, s jajolikim oštro nazubljenim listovima, ružičastim ili bijelim cvjetovima u kasno proljeće, i duguljastim crvenim plodom punim dlakavih koštica koji sazrijeva od rujna do sredine studenog.¹

Zanimljivo je da se kod ove biljke koriste i latice i plod, svaki na svoj način.

Latice za slatko, plod za pekmez

Prije nego što cvijet potpuno procvjeta, latice se sabiru u proljeće i od njih se pravi slatko ili džem¹. Prema narodnoj tradiciji, plućni bolesnici su uzimali taj džem tri puta dnevno po malu kašičicu, uz dodatak praška preslice¹ – uz napomenu da ovo spada u narodna vjerovanja, a ne u dokazanu terapiju.

Kad plod sazrije, priprema se drugačiji slatki pripravak: od zrelih plodova, oslobođenih sjemenki, priprema se ukusan pekmez bogat vitaminom C, a sjemenke se posebno očiste od dlačica i osuše za daljnju upotrebu¹. Ovaj pekmez od šipka tako nije samo ukusan dodatak doručku, nego i domaća zaliha vitamina C za zimske mjesece.

Čaj od šipka iz osušenih sjemenki

Osušene sjemenke šipka ne bacaju se – u narodnoj medicini se od njih priprema čaj. Prema knjizi, čaj od osušenih sjemenki tradicionalno se koristi protiv groznice, bubrežnog kamenca, crijevnog katara, bolesti mokraćnih organa (naročito mjehura), hripavca i vodene bolesti¹.

Šipak se u narodnim receptima za bubrežne tegobe često kombinuje i s drugim biljem. Jedan od takvih recepata glasi: plod šipka (iz kutija u trgovini) – dvije žlice prelivene litrom kipuće vode, ostaviti poklopljeno 8-10 sati, pa dodati četiri žlice meda i sok pola limuna; piti tri puta dnevno po šalicu prije jela¹. U drugoj mješavini, plod kadulje, plod divlje ruže, preslica, borovica i ženska bokvica miješaju se u jednakim omjerima, preliju kipućom vodom i ostave poklopljeno, a pije se dvaput dnevno – ujutro natašte i uveče prije spavanja¹.

Važno je naglasiti: ovo su tradicionalni narodni recepti, a ne provjerena medicinska terapija za bubrežne kamence. Ako sumnjaš da imaš kamenac u bubregu ili mokraćnoj bešici, prvi korak treba biti razgovor s ljekarom, a ne samoliječenje čajem.

Sok od šipka i vitamin C

Osim čaja i pekmeza, od ploda šipka pravi se i sok. Priprema je jednostavna – sok se dobija cijeđenjem zrelih plodova u sokovniku i čuva u staklenkama¹. Prema knjizi, ovaj sok je poznat po visokom sadržaju vitamina C, a narodno predanje mu pripisuje i djelovanje na uboje, prehladu, jetru, tvrdu stolicu, bubrege i probavne smetnje, te navodno snižava temperaturu¹.

Ako tražiš prirodan izvor vitamina C za jesen i zimu, sok ili pekmez od šipka svakako spadaju u provjerene domaće opcije kojima se generacije ranije hranite – ali i dalje kao dodatak, a ne zamjena za svježe voće i povrće tokom cijele godine.

Šišarke šipka za nesanicu kod djece

Postoji i jedan sasvim neočekivani narodni savjet vezan za šipak, koji nema nikakvu dokazanu osnovu, ali ga vrijedi spomenuti kao kuriozitet iz narodne tradicije: za dijete koje plače i ne može spavati, preporučuje se staviti pod jastuk dvije-tri šišarke divlje ruže¹. Ovo je čisto narodno vjerovanje i ne treba ga koristiti kao zamjenu za pažnju prema uzroku djetetovog nemira ili razgovor s pedijatrom.

Šipak i druge narodne mješavine

Plod šipka se u starim recepturama pojavljuje i u kombinaciji sa drugim biljkama za podršku organizmu tokom hladnijih mjeseci – na primjer u mješavinama namijenjenim čišćenju organizma ili podršci disajnim putevima, gdje se kombinuje s kaduljom, preslicom i borovicom. Ovakve kombinacije pokazuju da je šipak u narodnoj medicini tradicionalno gledan kao univerzalna "zimska" biljka – nešto što se dodaje u čaj kad se traži podrška imunitetu.

Ukratko

Šipak, odnosno plod divlje ruže, dio je bosanske narodne tradicije kao prirodan izvor vitamina C i omiljen sastojak zimskih čajeva, pekmeza i sokova. Latice se koriste za slatko, zreli plod za pekmez i sok, a osušene sjemenke za čaj koji se u narodu tradicionalno vezuje za podršku bubrezima i mokraćnim organima. Ako voliš domaće pripravke, pekmez ili sok od šipka možeš uvrstiti u jesensku rutinu kao ukusan dodatak ishrani – ali bubrežne tegobe, kamence ili ozbiljnije simptome ipak provjeri kod ljekara, umjesto da se osloniš isključivo na čaj.