Divlji kesten: narodni lijek za vene i cirkulaciju

Osjećaj teških nogu, grčevi u listovima ili vidljive proširene vene poznati su mnogima, posebno onima koji dugo stoje ili sjede. Divlji kesten je biljka koju je narodna medicina odavno koristila za probleme s krvnim sudovima, a danas se njegov ekstrakt nalazi i u savremenim preparatima za vene. Pogledajmo šta o ovoj biljci kaže tradicija, a šta savremena praksa.

Šta je divlji kesten

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum), poznat i kao konjski kesten, drvo je čiji plodovi dobro poznajemo iz parkova i aleja. Prema narodnim zapisima, divlji kesten je korišten kao lijek, hrana za stoku i kokoši, i kao sapun.¹

Važno je ne miješati ga s pitomim kestenom, koji se jede. Za razliku od pitomog kestena, čiji se plod jede pečen i kuhan, ima veliku energetsku vrijednost i može zamijeniti hljeb¹, sjeme divljeg kestena se ne jede - uglavnom zbog okusa, o čemu više u nastavku.

Tradicionalna upotreba kroz historiju

U narodu se divlji kesten koristio na razne načine, i za ljude i za stoku. Prema zapisima, naribana četvrtina ploda popijena naštine u vodi liječi prehladnu groznicu za dan-dva¹ - ovo je tipičan primjer narodnog lijeka koji nije naučno potvrđen, nego se prenosio kroz generacije.

Osim toga, plodovi su imali i druge, praktičnije namjene: koristi se i za pranje rublja - narezan kuhan u vodi¹. U stočarstvu se kesten koristio kao hrana, a narod je vjerovao i u njegovu korist kod životinjskih tegoba: kod konja s "sakagom" (bolest nogu) daje se da jedu kesten dok se ne oporave; kod kašlja i sipnje daje se kuhan i isjeckan.¹ Treba naglasiti da je ovo narodno vjerovanje, a ne dokazan efekat - za sakagiju, uostalom, prema istoj tradiciji "nema efikasnog lijeka".

Šta sadrži sjeme kestena

Ono što divlji kesten čini zanimljivim za savremenu nauku jeste sastav njegovog sjemena. Sjeme sadrži do 13% saponina (escin), flavonolna jedinjenja, kumarinske derivate, oko 50% škroba, 6-8% masnog ulja, 8-10% bjelančevina, tanine; sjeme se ne jede jer je neprijatnog okusa.¹

Escin je upravo onaj sastojak zbog kojeg se divlji kesten povezuje s venama i cirkulacijom.

Veza sa venama i cirkulacijom

Danas se ekstrakt sjemena divljeg kestena ne koristi samo u narodnoj medicini, nego i u farmaceutskoj industriji. Savremena farmaceutska industrija koristi sjeme (Semen Hippocastani) za lijekove protiv hemoroida, bolesti venskog sistema i poremećaja krvotoka.¹

Da bismo razumjeli zašto je to važno, vrijedi podsjetiti šta su proširene vene (varikoze). Prema opisu, varikoze (varice, modre žile) su proširenje vena u potkožnom tkivu zbog slabosti zalistaka, nasljedna slabost tkiva; nastaju čvorovi, grčevi, moguć varikozni čir.¹ Slično tome, hemoroidi (šuljevi) nastaju kao proširenje krvnih žila završnog crijeva, uzrokovano zatvorom (opstipacijom) ili urođenom slabošću krvnih žila¹. Oba stanja dakle nastaju zbog problema sa zidovima i zaliscima vena - a upravo na te strukture djeluje escin, prema tvrdnjama farmaceutske struke.

Drugim riječima: divlji kesten nije narodni mit koji je nestao s vremenom, nego jedna od rijetkih biljaka iz tradicionalne medicine čiji je aktivni sastojak prepoznala i savremena industrija lijekova.

Oprez kod korištenja

Divlji kesten se ne smije miješati s pitomim kestenom niti jesti sirov u većim količinama - sjeme ima neugodan okus upravo zato što nije namijenjeno jelu. Ako razmišljaš o preparatima na bazi escina ili bilo kojem gotovom lijeku za vene, to je odluka koju treba donijeti uz ljekara, posebno ako imaš izraženu bol, oticanje, promjenu boje kože na nogama ili krvarenje iz hemoroida.

Ukratko

Divlji kesten je biljka s dugom tradicijom narodne upotrebe za groznicu, kašalj kod stoke i razne druge tegobe, a njegov sastojak escin danas je prepoznat i u savremenim preparatima za vene i hemoroide. To ne znači da je sigurno sam/a eksperimentisati sa sirovim plodom - za probleme s cirkulacijom i proširenim venama najbolji prvi korak je razgovor s ljekarom, koji može procijeniti da li ti uopšte treba i kakav pristup liječenju.