Ocat kao narodni lijek: obloge za glavobolju i jačanje organizma

Ocat se stoljećima koristio u narodnoj medicini kao jednostavno i svima dostupno sredstvo – za pranje, obloge i trljanje. U knjizi Sadika Sadikovića "Narodno zdravlje" ocat se spominje na desetine puta, posebno kod glavobolje, slabosti i nervoze. Vrijedi znati šta tradicija kaže o ovom kućnom sredstvu, ali i gdje su njene granice.

Šta narodna medicina kaže o octu

Prema knjizi, ocat nije samo začin nego i sredstvo za njegu tijela. Pranje octom i vodom čisti kožu, otvara pore, jača organizam, štiti od zaraznih bolesti i pomaže bolesnicima nakon dugog ležanja.¹ Osim toga, u narodnoj praksi se vjerovalo da obloge od octa i vode pomažu tijelu da se "oslobodi" nečistoća: oblozi od pola vode i pola octa koriste se za izvlačenje loših sokova, kod šarlaha, ospica i drugih kožnih bolesti, a mijenjaju se svakih 45 minuta do sat i po.¹

Ovo treba shvatiti kao opis tradicionalne upotrebe, a ne kao dokazano djelovanje – savremena medicina ne potvrđuje da ocat "izvlači" toksine iz tijela.

Obloge od octa za glavobolju

Glavobolja je jedna od tegoba kod kojih narodna medicina najčešće preporučuje ocat. Posebno mjesto zauzima takozvani ocat od ružice: smatran je cijenjenim lijekom, posebno kod glavobolje i nesvjestice, a koristio se za oblog na vratu, čelu i tjemenu, zavisno od vrste glavobolje.¹ Priprema ovog octa bila je dugotrajan proces: staklo se napuni uvelom ružicom (crvene ruže ili cijepljene majske ružice) u hladu, prelije jakim vinskim, jabukovim octom ili octom od trpkovine, dobro začepi i ostavi na suncu ili toplom mjestu 6-8 sedmica, iako se po potrebi mogao koristiti i ranije.¹

Kod glavobolje izazvane "navalom krvi u glavu" – stanje koje bi danas moglo odgovarati osjećaju pritiska ili crvenila u glavi – knjiga opisuje kombinaciju toplih i hladnih obloga: topli oblozi s octenom vodom stavljaju se na tabane i listove, dok se hladni oblozi stavljaju na čelo, potiljak i vrat, uz mijenjanje svakih 10 minuta.¹ Slična preporuka postoji i za glavobolju koja dolazi zbog prenaprezanja: preporučivalo se odmah leći barem sat vremena u zamračenoj sobi, trljati potiljak, vrat, zaušnice i sljepoočnice alkoholom od ružmarina, a na čelo, potiljak i vrat stavljati hladne obloge (ne led) od vode ili razmućene ilovače.¹

Za žestoku bol u potiljku, koju je autor povezivao s jetrom, navodi se jednostavnija mjera: žestoka glavobolja u potiljku smatrana je znakom bolesne jetre ili spolnih organa, a liječenje je uključivalo dnevno pranje tijela mješavinom pola octa i pola vode.¹

Ocat kod nesvjestice i slabosti

Osim za glavobolju, ocat se u narodnoj medicini koristio i kod naglih stanja slabosti. Kod nesvjestice se preporučivalo trljanje sljepoočnica, čela i zaušnica čistim octom, a ocat se stavljao i pod nos.¹ Vjerovalo se i da ocat ima ulogu u jačanju živčanog sistema: kod bolesti živaca octeni oblozi su trebali jačati živce i ublažavati bolove.¹

Za ozbiljnija stanja, poput onoga što knjiga naziva "udarom kapi" i djelomičnom paralizom, opisuje se kombinacija octa i drugih sredstava: trljanje oduzetih mjesta jabukovim octom pomiješanim s uljem od matičnjaka i malo kamfornog alkohola, 3-4 puta dnevno po 1-2 minute.¹

Jabukov ocat i druge primjene

Jabukov ocat se u knjizi posebno izdvaja kao djelotvorniji od vinskog u određenim receptima. Kod bolova u koljenima, na primjer: smrekove bobe su se tucale i raskuhavale s jabukovim octom, mješale s ilovačom u melem i stavljale kao oblog na koljena 3-4 puta dnevno; vinski ocat se mogao koristiti kao zamjena za jabukov, ali se smatrao slabijim, a lijek je bio dobar i za bolove u križima.¹

Ocat se primjenjivao i kod gihta: kod podagre i gihta koristili su se oblozi od lišća i korijena ljubičice kuhanih u octu, za olakšanje boli.¹ Zanimljiva je i primjena koja nema veze s tijelom, nego s prostorom u kome bolesnik boravi: prelivanje octa, najbolje octa od ružice, po vrelom željezu, cigli ili crijepu, smatralo se da raskužuje i čisti zrak u sobi.¹

Priprema domaćeg octa

Knjiga donosi i recept za pripremu domaćeg octa, pri čemu se kopriva koristila kao osnovni sastojak: staklena posuda širokog grla od 5-6 litara napunila bi se do tri četvrtine uvelim mladim sočnim koprivama, dodalo se 4-5 komada drvenog uglja, preliju se s 2 litre vina, doliva prokuhana voda uz ostavljanje praznog prostora od 3-4 prsta, poveže papirom i ostavi 3-4 sedmice na suncu ili toplom mjestu.¹ Nakon toga: korica hljeba od 15 dekagrama se preprži i topla ostavi 8 dana u vinski ocat, pa se izvadi i ostavi opet 8-12 dana u octu od koprive i vina.¹ Na kraju se ocat procijedi i čuva u čistim staklenim posudama, a njegovo djelovanje se posebno povezivalo s pomoći slabokrvnim osobama, prema tekstu koji spominje korist za slabokrvne.¹

Ukratko

Ocat je u narodnoj medicini imao široku primjenu – od pranja i obloga za glavobolju do trljanja kod nesvjestice i slabosti. Ovi recepti predstavljaju dio tradicije zapisane prije skoro sto godina i nisu zamjena za savremenu medicinsku dijagnostiku ili liječenje. Ako te zanima oblog od octa i vode za blagu, poznatu glavobolju, možeš ga isprobati kao dodatnu, umirujuću mjeru – ali kod jake, iznenadne ili ponavljajuće glavobolje, kao i kod bilo kakvih znakova ozbiljnijeg stanja, prvi korak treba biti razgovor s ljekarom.