Bosiljak: ljekovita biljka za smirenje živaca i probavu

Bosiljak nije samo omiljena začinska biljka u kuhinji – u narodnoj medicini se dugo koristi i kao pomoć kod nervoze, slabe probave i grčeva u stomaku. Ako imaš teglicu bosiljka na prozoru ili ga gajiš u bašti, dobro je znati i za ovu, manje poznatu stranu ove biljke.

Šta je bosiljak i gdje raste

Bosiljak, poznat i pod nazivima misloćin ili murtela (lat. Ocimum basilicum), odgaja se u vrtovima i loncima, razgranata je biljka s jajasto-kopljastim listovima, a cvjetovi su bijeli, crvenkasti ili žućkasti, poredani u klasove¹. Cvate cijelo ljeto i ugodno miriše¹.

Za ljekovitu upotrebu bitno je kako se bere i čuva: sabire se cijela biljka za vrijeme cvatnje, suši u hladu, a čuva se u hermetički zatvorenim posudama da ne izgubi miris¹. Osim u ljekovite svrhe, koristi se i kao mirodija u kućanstvu¹.

Bosiljak za probavu

Jedna od najčešćih tradicionalnih primjena bosiljka vezana je upravo za probavne tegobe. Prema narodnoj medicini, naljev bosiljka poboljšava probavu i djeluje stimulativno na cirkulaciju krvi i krvotok¹. Čaj od bosiljka se, prema istom izvoru, koristi i za grčeve u želucu, olakšava mokrenje i otvara apetit¹.

Za one kojima nedostaje apetit ili osjećaju težinu nakon jela, u starim zapisima se spominje i poseban način primjene: esencija bosiljka se davala u dozama od 5 kapi na kocki šećera, poslije jela, protiv nedostatka želučanih sokova uzrokovanog nervnim poremećajima¹. Ovo je tipičan primjer tradicionalne, narodne primjene, a ne provjerenog medicinskog tretmana, pa ga treba shvatiti u tom kontekstu.

Zanimljivo je i da se bosiljak spominje kao pomoć kod tvrdokornog zatvora – kuhan plod u bijelom vinu koristi se kod tvrdokornog zatvora¹, iako se radi o starijem narodnom receptu koji danas nije uobičajen.

Bosiljak za živce

Osim probave, bosiljak se u narodnoj medicini tradicionalno vezuje i za smirenje nervnog sistema. Čaj od bosiljka, prema narodnim zapisima, umiruje živce, tjera turobne misli i djeluje protiv nesvjestice¹. Ovakvo "umirujuće" djelovanje biljnih čajeva uopšteno se u narodnoj medicini smatra blagim i pogodnim baš za osjetljivije osobe – poput djece, starijih ljudi ili onih koji se oporavljaju od bolesti.

Bosiljak se u istim izvorima dovodi u vezu i s nekim drugim tegobama: liječi astmu, upalu bubrega, pojačava spolni nagon¹, dok se sjemenke navode kao sredstvo za liječenje mokraćnih organa¹. Ove tvrdnje potiču iz starije knjige o ljekovitom bilju i predstavljaju narodno iskustvo, a ne rezultate savremenih istraživanja, pa ih treba uzeti s rezervom.

Kako se priprema čaj od bosiljka

Priprema čaja od bosiljka je jednostavna i ne zahtijeva posebnu opremu. Prema narodnom receptu, čaj se pravi tako što se kavena žlica bosiljka prelije sa 2 decilitra kipuće vode¹. Za veću količinu, stariji izvor navodi i drugačiji omjer: 10-15 g lišća na litru vode, stoji¹ (ostavlja se da odstoji prije cijeđenja, kao i kod većine biljnih čajeva).

Nekoliko praktičnih napomena:

• Bosiljak za čaj najbolje je sušiti u hladu, a ne na suncu, kako bi zadržao miris i svojstva.
• Čaj se obično pije topao, poslije jela, ako se koristi za probavu.
• Za svježinu i jačinu mirisa, čuvaj osušeni bosiljak u dobro zatvorenoj posudi.

Hemijski sastav

Razlog zašto se bosiljak u narodnoj medicini toliko koristio leži djelimično i u njegovom sastavu. Bosiljak sadrži eterično ulje s cineolom, tinolom, lineolom, engenolom i kamforom¹. Upravo eterična ulja daju bosiljku karakterističan miris i, prema narodnom vjerovanju, doprinose njegovom djelovanju na probavu i živce.

Divlji bosiljak – slična, ali druga biljka

Vrijedi spomenuti i takozvani divlji bosiljak (Calamintha officinalis), biljku koja raste samoniklo i koristi se na sličan način. Prema narodnoj medicini, ova razgranata biljka do 60 cm visine, s nazupčanim jajastim listom i cvjetovima crveno-ljubičaste boje, liječi se kao i pitomi bosiljak – jača živce i snagu, a dobra je protiv podrigivanja i štucavice¹. Ipak, kad god nisi siguran o kojoj se tačno biljci radi, sigurnije je koristiti bosiljak iz vlastite bašte ili lonca, čije porijeklo poznaješ.

Zašto blago djelovanje nije mana

Kad je riječ o biljnim čajevima općenito, vrijedi imati na umu da njihovo djelovanje nije naglo. U starijim zapisima o ljekovitom bilju navodi se da svaka biljka djeluje u umjerenim količinama djelotvornih tvari, pa djelovanje nije naglo nego postupno, čime se dugotrajnom upotrebom ne ugrožava organizam¹. To znači da se od šoljice čaja od bosiljka ne treba očekivati trenutno olakšanje, nego blagu podršku organizmu uz vrijeme.

Ukratko

Bosiljak je biljka koju vjerovatno već imaš kod kuće, a koja se u narodnoj medicini vijekovima koristila za smirenje nervoze i olakšanje probavnih tegoba. Danas, kad ti zatreba šoljica umirujućeg čaja poslije napornog dana ili teškog obroka, probaj jednostavan naljev od osušenog ili svježeg lišća bosiljka – uz svijest da je riječ o tradicionalnom, a ne medicinski dokazanom lijeku, i uz oprez kod jačih preparata poput esencija i kapi.