Giht (kostobolja): narodni recepti za ublažavanje bolova u zglobovima

Giht, poznat i kao kostobolja, zna izazvati jake bolove i oticanje zglobova baš onda kada najmanje očekuješ. Mnogi se u takvim trenucima sjete starih kućnih recepata kojima su se liječili naši stariji. U nastavku donosimo pregled narodnih pristupa ublažavanju bolova u zglobovima – uz jasnu napomenu da je riječ o tradicionalnim iskustvima, a ne o provjerenim medicinskim tretmanima.

Šta narodna medicina smatra giht

Stara literatura razlikuje giht od reume po tome što giht posebno pogađa kosti i zglobove. Knjiga navodi sličnost s reumom, ali giht izaziva upalu kostiju i zahvaća zglobove koji oteknu.¹ Ta razlika je bila važna jer su se za svako stanje predlagali nešto drugačiji postupci, iako se dosta recepata preklapalo.

Prve mjere kod bolova u zglobovima

Kad bol tek počne, narodna medicina predlaže jednostavne, dostupne korake. Za ublažavanje bolova: trljanje bolnih mjesta vunom ili rutavom krpom, polijevanje hladnom vodom ili vinskim octom razrijeđenim vodom.¹ Nakon toga bi se prešlo na nešto jače obloge: zatim stavljati vrećice s trinom prelivene kipućim vinskim octom, pokriti suhim toplim oblogom da ne prodire zrak.¹ Prije toga se preporučivao i jednostavan slojevit pristup – prije vrećica s vrućom trinom, na bolno mjesto staviti lanenu krpu namazanu čistim medom.¹ Bitno je bilo pratiti temperaturu obloga: obloge mijenjati čim se ohlade.¹

Vruće kupke, čajevi i ishrana tokom liječenja

Tradicionalno liječenje gihta nije se svodilo samo na obloge – uključivalo je i cijeli dnevni ritam. Na bolna mjesta i trbuh su se stavljali vrući oblozi od trina, uz suho i toplo previjanje, a svaki dan se radila topla kupka za noge do koljena u trajanju od oko pola sata s odvarom korijena paprati, nakon čega je slijedila kratka hladna kupka uz pokretanje nogu. Tijelo se svakodnevno prala octenom vodom, uz pažnju na redovitu stolicu i, po potrebi, klizmu.

Nekoliko puta sedmično predviđalo se i intenzivnije znojenje – umotavanje cijelog tijela u vruću plahtu natopljenu odvarom zobene slame, uz čaj od cvijeta bazge i smrekovih boba s medom i vinom. Nakon takvog tretmana savjetovalo se mirovanje pa brzo presvlačenje. Uz to je ishrana imala značajnu ulogu: dnevno nekoliko kašika maslinovog ulja, limunada sa šećerom od jagoda, voda kuhana sa celerom te čaj od žutilovke, jaglike, pelina i smrekovih boba. Od hrane su se preporučivali kuhana pšenica, ječam, zobena prekrupa, celer, repa, svježi kiseli kupus, kiselo mlijeko, mladi sir i zelje – namirnice koje su se smatrale "lakšim" za organizam u ovakvim stanjima.

Previjanja za "trganje u kostima"

Za posebno uporne bolove u kostima, stara knjiga opisuje nekoliko zanimljivih, danas pomalo neobičnih postupaka. Jedan je bio pravljenje kaše od istucanih borovica i smrekovih boba pomiješanih s rakijom od komine – prvo bi se utrljala rakija, pa bi se previo bolni dio kašom, omotao vunom i držao u toplom. Drugi, još neobičniji recept uključivao je zečju kožu natopljenu petrolejem ili alkoholom i tamjanom, koja se privijala na bolno mjesto sve dok sama ne bi otpala. Trebalo je i lanenu krpu natopiti prepečenom lozovačom ili alkoholom jačine 60%, posuti je prahom korijena iđirota i tucanim biberom, pa je priviti na bolno mjesto – a nakon toga previti suhim ručnikom i vunenom maramom, pazeći da zrak ne ulazi.

Samobojka, kamilica i matičnjak protiv kostobolje

Posebno poglavlje posvećeno je biljnim oblozima i čajevima za giht i reumatizam. Jedan od najčešće spominjanih recepata je oblog od samobojke, poznate i kao dobričica: svježe lišće i cvijet prelili bi se vrelim vinskim sirćetom i vodom, pa kuhali poklopljeno sat vremena, a vrućim odvarom se oblagalo bolno mjesto svakih 30 do 45 minuta. Uz ove obloge pio se i čaj od brezovog lišća, nekoliko šoljica dnevno, neprekidno kroz četiri do šest sedmica.

Sličan princip vrijedio je i za oblog od kamilice – vrela vrećica s kamilicom, preliven octom i vodom, stavljala bi se na bolno mjesto i mijenjala u istom ritmu. Uz obloge se preporučivao i čaj od matičnjaka, za koji se u narodu vjerovalo da ima širok spektar blagotvornih djelovanja. Knjiga navodi da ovaj čaj krijepi živce, grije želudac, čisti krv i osvježava organizam - naziva se "lijek za sve bolesti"; piti neprekidno 4-6 sedmica.¹ Za sve oblike kostobolje spominjala se i masaža preparatom "Alga", nakon čega bi se bolno mjesto umotalo vunenom krpom.

Med i ulje s mravljim alkoholom

Med se u narodnoj medicini često koristio i kod otoka zglobova. Med na lanenoj krpi za oteknute zglobove kod reume - previje se, pa pokrije suhom krpom i toplom vunenom maramom; rastvara oteklinu, izvlači bol; koristi se i kod gihta.¹

Za trljanje bolnih mjesta pripremalo se i posebno ulje. Ulje s glistama i mravljim alkoholom liječi bolove u zglobovima, kičmi, krstima, bedrima, proširene i modre vene na listovima, otoke i reumu.¹ Mješavina pola ulja i pola alkohola za trljanje bolnih mjesta 2–3 puta dnevno, zatim topli zavoj; uz to preporučuje se čaj za čišćenje krvi i sredstvo za čišćenje organizma.¹

Ukratko

Narodni recepti za giht i kostobolju oslanjaju se uglavnom na tople i hladne obloge, biljne čajeve i prilagođenu ishranu, uz dosta odmora nakon znojenja. Ako osjetiš blage bolove u zglobovima, možeš danas probati jednostavno trljanje vunenom krpom i hladno-topli oblog od octa i vode kao prvi korak. Za sve ozbiljnije ili dugotrajne tegobe, ipak je najsigurnije prvo potražiti mišljenje ljekara, a tradicionalne mjere koristiti kao dopunu, a ne zamjenu za stručnu njegu.