Vijest da je koronavirus došao pred vrata Bosne i Hercegovine donijela je mnogo panike među bh. građane koji, kako bi izbjegli zarazu, pribjegavaju mnogim načinima prevencije, a jedna od njih je i prehrana.

Zbog toga smo pitali Ingu Marković, nutricionistkinju, šta je najbolja preventiva kada je u pitanju prehrana.

Prva linija odbrane organizma od svih virusa, pa tako i koronavirusa jeste jak imuni sistem. Mi bismo ustvari trebali da „vakcinišemo“svoju ishranu kako bismo, u slučaju da dođemo u kontakt s virusom, lakše iznijeli posljedicu. Moj savjet je da građani konzumiraju što više proteinske namirnice kao što su posne vrste mesa, riba, mahunarke, jaja i jogurt – rekla je Marković.

Šta jesti

Proteini, dodaje, ulaze u sastav svih ključnih ćelija imunološkog sistema, kao što su antitijela i bijela krvna zrnca koja uništavaju viruse. Također, većina proteinske hrane sadrži mikronutrijente cink, željezo i vitamine B kompleksa, koji se neophodni za jak imunološki sistem. U ovim namirnicama najviše oskudijevaju stariji ljudi i vegetarijanci, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), najviše umrlih je upravo iz populacije starih osoba.

Lipide – masti iz jaja AL-721 čine dva aktivna fosfolipida iz žumanceta koji su uspješni kod poremećene imunološke funkcije. Smatra se da AL-721 čuvaju ljudske ćelije od utjecaja virusa jer djeluje tako što uklanja holesterol iz opne koja okružuje virus i u tom procesu čini virus neefikasnim – istakla je Marković.

Navodi kako zdravlje imunološkog sistema zavisi i od zdravlja gastrointestinalnog trakta s obzirom na to da se 70 posto imunološkog sistema nalazi u našim crijevima. Za to su nam neophodni probiotski jogurti u svakodnevnoj prehrani. Uz probiotske jogurte preporučuju se i suplementacija probioticima. Potrebno je potražiti formule koje sadrže Lactobacilus acidophilus i Bifidobacterium, uz obaveznu provjeru roka trajanja, jer samo žive kulture imaju dejstvo na jačanje imunološkog sistema.

Bijeli luk kao prirodni antibiotik ima odličan učinak na imunološki sistem. Istraživanja su pokazala da osobe koje kontinuirano konzumiraju bijeli luk dvostruko rjeđe obolijevaju od virusnih infekcija, a u slučaju da ipak obole, oporavak je lakši i brži. U pitanju je jestivi antibiotik s jakim antivirusnim učinkom, jer njegova sumporna jedinjenja sadrže mnoštvo antioksidanata. Preporuka je barem jedno čehno dnevno – rekla je Marković.

Vitamin C je neophodan za jačanje imunološkog sistema. Tijelo ne može da sintetizira ovaj vitamin, jer ne posjeduje enzim gulonolakton oksidazu te je neophodno da se ovaj vitamin unosi hranom. Najbogatiji izvori ovog vitamina su svježe voće i povrće, posebno paprika, nar, limun, narandža, kivi, trešnje, paradajz i kupus. S obzirom na to da koronavirus izaziva teške infekcije dišnih organa, ovaj vitamin je neophodan kako u prevenciji tako i liječenju. Istraživanja su pokazala da povećani unos ovog vitamina smanjuje upalne procese dišnih puteva i da je unos ovog vitamina kroz ishranu u količini 200 mg na dan dovoljna da smanji rizik od infekcije gornjih dišnih puteva.

Biljne sjemenke

Vitamin E, kao hidrofobna molekula, posjeduje antioksidativna svojstva i zajedno s vitaminom C jača fizičku odbranu organizma, jer ulazi u sastav kolagena, jača sluzokožu, tako da mikrobi imaju manju šansu da se „provuku“. Oni zajedno „okupljaju“ odbrambene ćelije organizma da se bore protiv virusa koji su prošli kroz sluzokožu. Glavni prehrambeni izvori vitamina E su maslina i maslinovo ulje, biljne sjemenke i biljna ulja (kukuruz, soja, orasi, kikiriki), pšenične klice, zeleno lisnato povrće – navodi Marković.

Također, dodala je, imunostimulirajuća svojstva imaju i karotenoidi koji predstavljaju skupinu spojeva odgovornih za boju voća i povrća. Najzastupljeniji su alfa-karoten, beta- karoten, likopen, beta- kriptoksantin, lutein, zeaksantin, a nalaze se u mrkvi, batati, kupusu, špinatu, bundavi, brokuli, paprici, mahunama, zelenoj salati, prokulicama, dinji, avokadu, maslinama, breskvama, mandarinama, mangu, papaji, narandžama, paradajzu, grašku, karfiolu, kukuruzu.

Cink je neophodan mineral za održavanje dobrog imunog sistema. Izuzetno je važan za razvoj i aktivaciju T ćelija, bijelih krvnih zrnaca koje učestvuju u borbi protiv infekcije. Glavni prehrambeni izvori su sve vrste mesa i iznutrice, ribe i drugi morski plodovi mora, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, cjelovite žitarice. Moramo znati da je iskoristivost cinka iz biljne hrane mnogo manja nego iz životinjske – istakla je Marković, piše Hayat.ba.

Izvor: Hayat.ba

Podijelite članak s prijateljima...
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Pin on Pinterest
Pinterest
Share on LinkedIn
Linkedin
Print this page
Print