Ljekovito bilje

Malarija: šta narodna medicina kaže o koprivi, kafi od žira i limunu

Malarija je nekad bila česta bolest na ovim prostorima. Saznajte kako je narod pokušavao da se brani koprivom, žirom i limunom, i zašto moderna medicina ostaje neophodna.

5 min čitanja

Zeleni listovi koprive sa kapljicama vode, snimljeno odozgo
Foto: Wyxina, Pixabay

Najvažnije ukratko

  • Malarija se prenosi komarcima, a njen pravi lijek oduvijek su bili konkretni lijekovi poput hinina, ne samo bilje.
  • Kopriva, limun i kafa od žira nisu lijekovi za malariju, već izvori vitamina za opću podršku organizmu.
  • Nestanak malarije kod nas rezultat je DDT-a i uredjenja bara, što pokazuje vrijednost javnog zdravstva.
  • Ako primijetiš ponavljajuću visoku temperaturu sa zimicom, trebam odmah ljekarskog pregleda, ne samo čajeva.

Malarija zvuči kao bolest dalekih krajeva, ali nekad je bila stvarnost i u našim krajevima, posebno uz rijeke i močvare. Danas je rijetka kod nas, ali razumijevanje kako je nekad izgledala – i šta je narod koristio da pomogne organizmu tokom groznice – pomaže nam da bolje razumijemo i vrijednost savremene medicine i granice narodnih recepata.

Šta je malarija i odakle dolazi

Malarija je, prema starim zapisima, jedna od najraširenijih bolesti, sa oko 150 miliona oboljelih godišnje u svijetu, a naziv potiče od izraza "mala aria" što znači loš vazduh1. Javljala se tamo gdje ima stajaće vode: u predjelima uz močvare, jezera i rijeke, kao što su doline Morave, Vardara i Save1.

Danas znamo da bolest ne nastaje od vazduha, nego od parazita. Uzročnika je otkrio Laveran 1880. godine; postoje tri vrste uzročnika, a prenosi ih komarac koji ujedom unosi klice u krv, pri čemu klice napadaju crvena krvna zrnca1. Postoje i različiti oblici bolesti – tercijana, kvartana i tropska malarija1.

Malarija nekad kod nas

Prije manje od stotinu godina malarija je bila ozbiljan problem na ovim prostorima. Prije rata bila je vrlo raširena u našoj zemlji (27 na 1000 stanovnika u zaraženim krajevima), a poslije upotrebe DDT praška i uređenja bara broj slučajeva je opao sa 244.769 u 1937. godini na 8.562 u 1949. godini1. To je dobar podsjetnik da je uređenje okoline i suzbijanje komaraca bilo ključno za nestanak bolesti – mnogo više nego bilo koji domaći recept.

Simptomi koje treba prepoznati

Ako bi se neko danas razbolio, znakovi bi, prema starim opisima, uključivali: jezu, zimicu, drhtavicu, visoku temperaturu i treskavicu u trajanju 1-2 sata, bolove u krstima i listovima, malaksalost, povraćanje i nesanicu, nakon čega slijedi jako znojenje; groznica se ponavlja svaka 24-48 sati1. Ako se ne liječi, posljedice su ozbiljne: neliječena malarija dovodi do mršavosti, uvećanja slezine i smrti1.

Kako se nekad štitilo i liječilo

Zaštita se zasnivala na uklanjanju komaraca iz okoline: uništavanje legla komaraca u barama i močvarama, upotreba DDT-a, petroleja, ulja, pariskog zelenila, zaštitnih mreža, dima, buhača i etarskih ulja na koži, uz male doze hinina1. Za samo liječenje korišteni su konkretni lijekovi: hinin, atebrin, plazmohin i paludrin1. Ovo pokazuje da je prava malarija oduvijek zahtijevala lijekove usmjerene na parazita, a ne samo biljne čajeve.

Njega bolesnika sa groznicom

Za ljude koji su imali groznicu, uključujući malariju i slične bolesti, narod je imao i opće savjete o ishrani i njezi. Preporučivalo se: umjerenost, izbjegavanje prehlade, pokvarene vode, masne i preslane hrane, vlažnog stana i umora, a za čišćenje želuca obilno pijenje surutke – bolje topla nego hladna, i svježija bolja od jučerašnje1. Ovo je bio opći savjet za grozničave bolesnike, a ne specifičan lijek protiv samog uzročnika malarije.

Lincura – biljka koju je narod koristio protiv groznice

Među biljkama koje se spominju u starim zapisima u vezi sa groznicom, izdvaja se lincura (Gentiana lutea). Prema zapisu, narod ju je koristio protiv malarije i groznice, a preporučivana je i kod tuberkuloze – pri čemu ne liječi samu bolest, ali otvara apetit i jača organizam1. Ovo je važna razlika: lincura se tradicionalno koristila da pomogne tijelu da se oporavi i jede, a ne kao zamjena za prave lijekove protiv parazita.

Kopriva, limun i kafa od žira – podrška organizmu, ne lijek za malariju

U starim knjigama kopriva, limun i kafa od žira spominju se u kontekstu opće ishrane i jačanja organizma, ali ne kao direktni lijekovi protiv malarije.

Kopriva se spominje kao jedan od izvora za proučavanje vitamina, uz druge namirnice: limunov sok, mlada kopriva, krompir, neoljušten pirinač, borove iglice, zeleno povrće i rumeni plodovi1 navode se kao izvori za proučavanje vitamina. Njena vrijednost, dakle, leži u vitaminima i hlorofilu, a ne u djelovanju na parazita malarije.

Limun je poznat kao izvor vitamina C još od davnina: 1534. godine Žak Kartije je pomoću odvara borovih iglica spriječio skorbut kod svojih ljudi, a borove iglice su bile važan izvor vitamina C, dok je kasnije utvrđeno da limun sprečava skorbut1. Limunov sok je, dakle, vrijedan za opće zdravlje i prevenciju skorbuta, a ne za liječenje malarije.

Kafa od žira bila je popularna domaća zamjena za pravu kafu, posebno za djecu i siromašnije porodice. Prema starim zapisima, kafa od žira, pijena redovno sa ili bez mlijeka, navodno liječi više bolesti1, a posebno se preporučivala djeci – kafa od žira sa mlijekom, pijena duže vrijeme, navodno je liječila englesku bolest (rahitis), a preporučivala se i siromašnima i bogatima1. Važno je naglasiti da se ovo odnosi na rahitis, a ne na malariju – u dokumentima nema podataka da je kafa od žira korištena protiv malarije.

Vrijedi napomenuti i da žir nije bezazlen za svakoga: žir nekim ljudima (procjenjuje se oko 10%) izaziva zatvor i tešku stolicu, pa treba probati kafu samu ili sa mlijekom, rijetku ili gustu sa talogom1.

Ukratko

Malarija je ozbiljna zarazna bolest koju prenose komarci, a stara literatura jasno pokazuje da je njeno pravo liječenje oduvijek zahtijevalo konkretne lijekove (poput hinina) i suzbijanje komaraca u okolini, ne samo bilje. Kopriva, limun i kafa od žira pojavljuju se u narodnoj tradiciji kao korisni dodaci ishrani – izvori vitamina i opće okrepljenje – ali ne kao sredstva protiv malarije. Ako putuješ u krajeve gdje je malarija prisutna ili primijetiš simptome poput ponavljajuće groznice, prvi korak je razgovor s ljekarom, a tek uz njegov savjet možeš razmišljati o dodatnoj podršci organizmu kroz ishranu.

Izvori

  1. Vasa Pelagić - Narodni učitelj (PDF str. 171, PDF str. 172, PDF str. 317, PDF str. 343, PDF str. 398, PDF str. 400) · admin.idizdravo.com

Sadržaj na ovoj stranici služi isključivo u informativne svrhe i ne zamjenjuje savjet ljekara ili drugog zdravstvenog stručnjaka. Prije promjene prehrane, terapije ili načina vježbanja posavjetujte se sa svojim ljekarom.