Jutarnje vježbanje i hladan tuš: stara navika za jačanje tijela

Dan koji počneš kratkim vježbanjem i hladnim tušem djeluje osvježavajuće i budi tijelo brže nego kafa. Ova navika nije nikakva novotarija – o njoj je još krajem 19. vijeka pisao Vasa Pelagić u svojoj knjizi "Narodni učitelj", gdje opisuje jednostavan jutarnji ritual koji je tada smatran temeljem zdravlja. Pogledajmo šta stara knjiga savjetuje i zašto ta ideja i danas ima smisla kao dio zdravih jutarnjih navika.

Jutarnja gimnastika kraj otvorenog prozora

Prema knjizi, jutarnja gimnastika ne mora biti dugačka ni komplikovana. Preporučuje se bar 5 minuta vježbanja kraj otvorenog prozora, pri čemu duboko disanje provjetrava pluća, ubrzava cirkulaciju i poboljšava gipkost tijela.¹ Ideja je jednostavna – kratko, ali redovno kretanje uz svjež vazduh pokreće tijelo prije nego što dan stvarno počne.

Disanje svježeg zraka samo po sebi ima važnu ulogu u ovoj jutarnjoj rutini. Duboko disanje čistog vazduha, prema knjizi, podmlađuje krv i pomaže kod opšte slabosti organizma.¹ Uz to se spominje i preporuka da se drži uspravno držanje, isturenih prsa, radi boljeg rada pluća.¹ Ovo je lijepa podsjetnik da i način na koji stojimo i dišemo utiče na to koliko se dobro osjećamo.

Za one koji žele da odrede najbolji trenutak za ovu vrstu vježbanja, knjiga nudi i konkretan savjet. Najbolje vrijeme za duboko disanje vazduha je oko 9-10 sati ujutro, kada je vazduh umjereno topao, ali autor dodaje da je bolje bilo kada nego nikada.¹ Dakle, ako jutro propustiš, bolje je odraditi vježbe kasnije nego ih sasvim preskočiti.

Hladan tuš ujutro – stara navika za jačanje tijela

Poslije kratke gimnastike, knjiga preporučuje tuširanje na poseban način. Savjetuje se da se tijelo prvo istušira toplijom, a zatim hladnijom vodom, uz trljanje i masažu vodom koji održavaju čistoću kože i jedrinu tijela.¹ Ovaj prelazak s tople na hladnu vodu je suština "starog" pristupa jačanju tijela – ne naglo hladno, nego postepeno.

Ako kod kuće nemaš kupatilo, to nije prepreka za ovu naviku. Knjiga savjetuje da se onaj ko nema kupatilo umije na česmi ili istrlja vlažnim peškirom.¹ Poenta nije u luksuzu, nego u redovnosti – svaki oblik osvježavanja vodom ujutro ima svoju vrijednost.

Trljanje tijela kao dopuna jutarnjoj rutini

Osim tuširanja, u knjizi se opisuje i trljanje tijela mokrim hladnim čaršavom ili krpom kao dodatna navika za jačanje organizma. Ovakvo trljanje smatra se zdravim i ljekovitim – navodi se kao prevencija nazeba, zubobolje, grlobolje i upale pluća, a postupak je jednostavan: krpa ili čaršav se umoči u hladnu čistu vodu, lagano ocijedi, pa se njome trlja tijelo, vrat i glava, ujutru ili uveče, najbolje ujutru. Opisuje se da to osvježava tijelo i um te jača mišiće i disanje.¹ Važno je naglasiti da su ovo opisi iz narodne tradicije, a ne medicinski dokazani efekti – ipak, osjećaj svježine poslije ovakvog trljanja mnogima je poznat i danas.

Pored vlažnog trljanja, knjiga spominje i suhu varijantu. Suvo trljanje tijela se takođe opisuje kao zdravo, pri čemu se trljanje oštrom čarapom uveče po grudima, plećima, vratu i leđima dovodi u vezu sa boljim snom, probavom, mokrenjem i cirkulacijom krvi.¹ Ovo je još jedan primjer kako se u narodnoj medicini jednostavnim sredstvima – krpom, čarapom, hladnom vodom – pokušavalo podržati opšte stanje tijela.

Šetnja i boravak na čistom vazduhu

Jutarnja rutina u knjizi se ne zaustavlja na tuširanju. Preporučuje se i da svaki dan provedemo određeno vrijeme napolju. Preporučuje se bar 1 sat dnevno šetnje i sporta na čistom vazduhu.¹ Ovo lijepo nadopunjuje jutarnju gimnastiku i tuš – kratko vježbanje ujutro, a zatim kretanje tokom dana.

Značaj boravka na otvorenom i dubokog disanja provlači se kroz cijelu knjigu. Objašnjava se da vazduh, pomoću pluća i srca, čisti krv od štetnih čestica i daje novu životnu snagu tijelu i mozgu, jer svaka ćelija u organizmu stalno zahtijeva kisik za svoje procese.¹ Ovakvo shvatanje veze između disanja i cirkulacije bilo je napredno za svoje vrijeme i danas djeluje poznato – svježi vazduh i dalje asociramo s osjećajem bistrine i energije.

Knjiga čak nudi i alternativu za vruće dane, kada je teško vježbati u zatvorenom prostoru. Opisuje se takozvano "vazdušno kupanje" – umivanje tijela hladnom vodom i brzo hodanje po sobi radi rashlađivanja u vrućini, što je korisno i za one s malo prostora i vode, a može se raditi i napolju ako nije hladno i vjetrovito.¹ Ovo je još jedan primjer kako se stara mudrost snalazila s onim što je ljudima bilo dostupno.

Ukratko

Jutarnja rutina iz stare bosanske knjige zvuči jednostavno jer i jeste jednostavna: nekoliko minuta vježbanja kraj otvorenog prozora, tuš koji ide od toplijeg ka hladnijem, i šetnja na svježem vazduhu. Ako želiš da isprobaš ovu naviku, počni polako – kratka gimnastika ujutro, zatim nekoliko sekundi hladnije vode na kraju tuširanja, uz oprez ako imaš zdravstvene tegobe. Već nekoliko dana ovakve rutine može ti pokazati da li ti prija, prije nego što je uvrstiš u svakodnevicu.