Kesten: jesenja poslastica koja jača imunitet i srce

Miris pečenog kestena na ulici jedan je od najljepših znakova da je jesen stigla. Osim što grije ruke i dušu, kesten je i namirnica koja može doprinijeti zdravlju srca i jačanju odbrambenih snaga organizma. Vrijedi ga bolje upoznati, jer se po sastavu razlikuje od većine drugih orašastih plodova.

Zašto je kesten poseban među jesenjim voćem

Kad kažemo "orašasti plodovi", obično mislimo na orahe, bademe ili lješnike – namirnice bogate mastima. Kesten je izuzetak. On je pretežno bogat ugljenim hidratima, slično krompiru ili žitaricama, a sadrži mnogo manje masti od ostalog jesenjeg voća iz te porodice.

Upravo zato kesten ima drugačiji nutritivni profil i drugačiju ulogu u ishrani. Može se jesti kao užina, dodatak jelima ili čak kao zamjena za dio ugljenih hidrata u obroku. Dostupan je svježe, pečen na ulici, kuhan ili u obliku brašna, a sezona mu traje od jeseni do zime.

Nutritivni sastav kestena

Kesten sadrži:

• Ugljene hidrate – glavni izvor energije u ovom plodu, zbog čega kesten daje osjećaj sitosti.
• Vlakna – pomažu probavi i doprinose dužem osjećaju sitosti.
• Vitamin C – rijedak je slučaj da orašasti plod sadrži ovaj vitamin u primjetnoj količini, što kesten čini posebno zanimljivim u jesen, kada se tijelo priprema na hladnije mjesece.
• Vitamine B grupe – uključeni su u metabolizam energije i rad nervnog sistema.
• Kalij, magnezijum i bakar – minerali važni za rad mišića, srca i nervnog sistema.
• Male količine masti, uglavnom nezasićenih.

Ova kombinacija čini kesten lakšim za probavu od masnijih orašastih plodova, a istovremeno nutritivno bogatim.

Ljekovita svojstva kestena i veza sa imunitetom

Kada pričamo o ljekovitim svojstvima kestena, najčešće se spominje upravo vitamin C. On učestvuje u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa i podržava normalno funkcionisanje imunog sistema. To ne znači da će kesten spriječiti prehladu, ali uklapanje namirnica bogatih vitaminom C u svakodnevnu ishranu, naročito u jesen i zimu, ima smisla kao dio opće brige o zdravlju.

Kesten sadrži i antioksidanse iz grupe polifenola, jedinjenja koja se prirodno nalaze u biljkama i koja mogu pomoći u neutralisanju slobodnih radikala u organizmu. Vlakna iz kestena takođe igraju ulogu – zdrava probava i uravnotežena crijevna flora povezane su sa boljim funkcionisanjem imunog sistema, iako je ova veza složena i predmet daljih istraživanja.

Drugim riječima, kesten nije "čudotvorna" namirnica, ali je dobar primjer kako jednostavna, sezonska hrana može podržati organizam na više nivoa.

Kesten i zdravlje srca

Kada je riječ o zdravlju srca, nekoliko sastojaka kestena zaslužuje pažnju:

• Kalij pomaže u regulaciji krvnog pritiska, jer djeluje suprotno od natrijuma (soli) – pomaže tijelu da se riješi viška natrijuma.
• Niska količina zasićenih masti čini kesten povoljnijim izborom u poređenju sa nekim drugim grickalicama, posebno slanim ili prženim u ulju.
• Vlakna doprinose održavanju zdravog nivoa holesterola, jer mogu pomoći u smanjenju apsorpcije holesterola iz hrane.
• Magnezijum učestvuje u radu srčanog mišića i nervnih impulsa koji reguliše srčani ritam.

Ovo ne znači da kesten sam po sebi "liječi" srce. On je, ipak, dio ukupnog obrasca ishrane koji, zajedno sa povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i umjerenom fizičkom aktivnošću, doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sistema. Osobe koje imaju dijagnostikovane srčane bolesti ili povišen krvni pritisak trebale bi o uvođenju novih namirnica, pa i kestena u većim količinama, porazgovarati sa svojim ljekarom.

Pečeni kesten – kako ga pripremiti kod kuće

Pečeni kesten je najpoznatiji i najjednostavniji način pripreme, a možeš ga napraviti i bez specijalne opreme.

1. Operi kestenje i ukloni oštećene ili plijesnive plodove.
2. Zarezi svaki kesten oštrim nožem u obliku krsta ili jedne duže linije na zaobljenoj strani. Ovo je ključni korak – bez zareza kesten može "eksplodirati" u rerni zbog nakupljene pare.
3. Poređaj kestenje na pleh, zarezanom stranom okrenutom gore.
4. Peci u rerni zagrijanoj na oko 200°C, 20 do 30 minuta, dok se ljuska ne otvori i meso ne postane mekano.
5. Ostavi da se malo prohlade prije čišćenja – ljuska se lakše skida dok je kesten još topao.

Kesten se može i kuhati u vodi, što daje nešto drugačiju, vlažniju teksturu, ili koristiti u pripremi slanih i slatkih jela – od punjenja za perad do kolača i kaša.

Na šta obratiti pažnju

Kesten je generalno bezbjedna i dobro podnošljiva namirnica za većinu ljudi, ali postoji nekoliko stvari koje vrijedi imati na umu:

• Zbog sadržaja ugljenih hidrata, osobe sa dijabetesom treba da kesten jedu umjereno i, po mogućnosti, uključe ga u obrok uz razgovor sa ljekarom ili nutricionistom o uklapanju u plan ishrane.
• Plijesniv ili pokvaren kesten treba baciti – ne pokušavaj ga spasiti čišćenjem oštećenog dijela.
• Sirov kesten se ne jede – uvijek ga treba termički obraditi (pečenjem ili kuhanjem) prije konzumacije.
• Iako alergije na kesten nisu česte, osobe sa poznatim alergijama na orašaste plodove trebale bi biti oprezne i, ako nisu sigurne, prvo probati manju količinu ili se posavjetovati sa ljekarom.

Ukratko

Kesten je jesenja poslastica koja, pored lijepog mirisa i ukusa, nosi i stvarnu nutritivnu vrijednost – od vitamina C koji podržava imunitet, do kalija i vlakana koji idu u prilog zdravlju srca. Danas ga možeš uvrstiti u ishranu kao zdraviju alternativu uobičajenim grickalicama: ispeci nekoliko šaka kod kuće, pazeći da ih prethodno zarežeš, i uživaj u toplom, jesenjem zalogaju bez grižnje savjesti.